Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da približno 360 miliona osoba u svetu ima oštećenje sluha. Kako se oštećenje sluha uvećava sa godinama, a svetska populacija raste, može se očekivati da će broj osoba sa oštećenim sluhom značajno porasti u bliskoj budućnosti. Za one koji žive sa oštećenim sluhom, slušni aparati mogu olakšati opterećenje ovim problemom. Međutim, ne može svako kome je aparat potreban i ko želi da ga koristi, da mu i pristupi.

 

Nedavno objavljeno istraživanje vezano za slušne aparate pokazuje da korist koju slušni aparati donose približno trideset puta veća od troškova.

Glavna korist od slušnih aparata je da oni unapređuju kvalitet života njihovih korisnika. Dodatno, za starije koji imaju demenciju, slušni aparati imaju dodatnu korist da umanjuju njene simptome. A opet, u Sjedinjenim američkim državama, slušni aparati nisu deo standardnog zdravstvenog osiguranja za osobe starije od 65 godina (Medicare). Kada se pokazuje da su slušni aparati socijalno korisni, a stariji njima nemaju pristup, onda su ljudska prav ugrožena i dolazi do zlostavljanja starijih.

Juče na Svetski dan sluha predstavnik mreže INPEA u Ujedinjenim nacijama, profesor Robert Brent sa Univerziteta Fordham pokazuje da je neobezbeđivanje pristupa aparatima za sluh starijim osobama a posebno onim sa dijagnozom demencije, kršenje njihovih ljudskih prava.

Crveni krst Srbije i Međunarodna mreža za prevenciju nasilja nad starijima (INPEA) i mreža HumanS povodom Svetskog dana sluha pozivju na unapređenje pristupa slušnim aparatima za sve one kojima su potrebni i koji žele da ih koriste, u celom svetu.