Predstavnici Crvenog krsta Srbije i mreže HumanaS su od 23. do 27. januara 2018. godine bili u poseti Albaniji i njihovoj mreži MOSHA, a u okviru posete namenjene razmeni iskustava predviđene projektom „Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba“ (TASIOP). Projekat finansira Evropska unija, Austrijska agencija za razvoj i Austrijski Crveni krst, a projektom koordinira Crveni krst Srbije.

Albanska asocijacija gerontologa i gerijatara (AAGG) koja je partner u projektu i koja koordinira rad mreže MOSHA organizovala je posete udruženjima penzionera i privatnim i državnim institucijama koje se bave brigom, podrškom i zagovaranjem za poboljšanje kvaliteta života starijih u Albaniji, kao i susrete sa predstavnicima starijih osoba i ekspertima koji se bave starenjem i starijima. Organizovan je i sastanak sa organizacijom Roma Active Albania koja koordinira trogodišnjim projektom Evropske unije iz istog poziva kao i TASIOP projekat, a koji je usmeren na poboljšanje kvaliteta života Roma u zemljama Zapadnog Balkana.

 

Vrlo važan deo posete bio je razgovor sa predstavnicima organizacija koje su dobile podršku za mikroprojekte u okviru TASIOP projekta u Albaniji, čime su predstavnici Crvenog krsta i mreže HumanaS stekli uvid o inicijativama za socijalno uključivanje starijih osoba na lokalnom nivou. Predstavnici šest organizacija koje su dobile mikroprojekte pokušali su da opišu svoje aktivnosti u projektu, kao i kontekst u kojima se njihovi projekti realizuju. Pored ovih organizovana je i poseta Dnevnom centru za osetljive grupe u kome se pružaju dnevne usluge i starijim osobama, a koji finansira grad Tirana iz svog budžeta.

Udruženje penzionera Majka Tereza organizovalo je kulturno-zabavnu manifestaciju za svoje članove, goste iz lokalne samouprave i partnere iz Srbije i tom prilikom koordinatori iz Crvenog krsta Srbije, Nataša Todorović i dr Milutin Vračević dobili su zahvalnice za svoj doprinos u zagovaranju za poboljšanje kvaliteta starijih na regionalnom i globalnom nivou.

Udruženje penzionera Albanije je u okviru svog mikrorpojekta dodelilo nagrade starijima koji se bave književnim stvaralaštvom i na predlog njihovog predsednika Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije je dodelila priznanja i zahvalnice najuspešnijim pojedincima od kojih je najstariji imao 92 godine.

Albanija slično Srbiji ima izražen trend demografskog starenja, sa 13.6% osoba starijih od 65 godina u populaciji, niskom stopom nataliteta (1,6%) i migratornim trendovima koji utiču na starenje stanovništva. Sličnosti se ovde ne završavaju, kao i u Srbiji, pokrivenost penzionim sistemom u Albaniji je visoka, sa čak 95% starijih od 65 godina koji su njime obuhvaćeni, dok preostalih 5% ima pravo na socijalnu penziju počev od 70 godine života (starosna penzija se može ostvarivati počev od 65 godine za muškarce i 62 za žene). Prosečna penzija u Albaniji iznosi 140 evra, a što je jedva trećina prosečne plate, dok su poljoprivredne penzije niže i kreću se 80 do 140 evra, a iznos socijalne penzije je 55 evra.

Mreža socijalnih i zdravstvenih usluga je srazmerno slabo razvijena u odnosu na potrebe koje su u porastu. Domova za starije na teritoriji Albanije ima sedam državnih i još toliko privatnih sa maksimalnim kapacitetom između 30 i 40 mesta i kriterijumima koji dodatno ograničavaju pristup korisnicima: na primer državni domovi ne primaju osobe koje zavise od tuđe nege. Privatni domovi primaju i nepokretne korisnike, ali njihova cena iznosi i do 500 evra mesečno. U privatnim domovima na jednog zaposlenog dolaze po dva korisnika dok u državnim domovima osoblja ima praktično jednak broj korisnika i osoblja. Domove, privatne i državne, reguliše 12 nacionalnih standarda koji propisuju kvalitet usluga ali i etičke kriterijume (na primer da mora postojati pristanak starijih da budu smešteni u dom).

Usluge pomoći u kući su u Albaniji još uvek nisu dovoljno razvijene i uglavnom ih pružaju privatne službe. Država ove usluge pre svega pruža u Tirani zapošljavanjem medicinskog osoblja (lekara i medicinskih sestara) dok kod privatnih pružalaca usluga to čine negovateljice koje licencu dobijaju posle tromesečne obuke. Kao i u Srbiji i u drugim sličnim sredinama, o starijima u porodici se tradicionalno staraju mlađi članovi, a aktuelni trend migracija (u inostranstvo, ali i sa sela u grad) znači da sve više starijih gubi ovu vrstu podrške. Obavezu preuzimaju lokalne vlasti ali broj socijalnih radnika koji treba da pomoć i podršku pružaju različitim osetljivim grupama je nizak pa su kriterijumi za starije za dobijanje ove vrste usluga jako visoki.

Kao poseban problem izdvaja se pristup starijih uslugama laboratorije i lekarskim pregledima. Nedavno istraživanje koje su sproveli Albanska asocijacija gerontologa i gerijatara (AAGG) i mreža MOSHA u okviru projekta TASIOP pokazuje da je samo 16% starijih osoba kontaktiralo lekara kada im je bio potreban a 25% njih nije moglo da uzme lek kada im je potreban. Pored toga, prema samoproceni starijih, čak 38% sebe smatra siromašnim, a u ruralnim sredinama i više od 40%.

 

Glavna aktivnost albanskih udruženja penzionera je zagovaranje kod Vlade i kod nadležnih ministarstvima za poboljšanje položaja starijih osoba uključujući zagovaranje donošenja posebnog zakona za starije i penzionere. Predlog ovog zakona je dostavljen albanskom parlamentu, ali još uvek se o njemu nije glasalo. Ostale zagovaračke aktivnosti tiču se razvoja zdravstvenih ustanova u kojima će biti omogućen pristup starijih uslugama koje su prilagođene potrebama starijih, kao i laboratorijskim uslugama, takođe se zagovara i za pristupačniji javni prevoz. Udruženja penzionera u Albaniji su za naredni period postavili cilj većeg uključivanja starijih žena u aktivnosti, sagledavanje njihovih potreba i kapaciteta i usmeravanje aktivnosti udruženja prema ruralnim oblastima, razvijanje međugeneracijske solidarnosti, edukaciju na razne teme (zdravo starenje, bolesti zavisnosti, kuvanje).